Nonu Governu Konstitusionál, Liu husi Ministério da Agricultura, Pecuária, Pesca e Florestas (MAPPF), Secretário de Estado das Florestas(SEF), Nomea ona Parke Nasional Nino Konis Santana ba Man and the Biosphere, Ema no Natureza iha Organizasaun Mundiál UNESCO Paris. Liu husi Entrega Sertifikadu iha ambitu Sesaun ba dala 38° hosi Konsellu Koordenasaun Internasionál hosi Programa Man and the Biosphere(MAB), ne’ebé partisipa husi Nasaun 54 inklui Timor-Leste iha Paraguay.
Diskursu husi Sua Excelência Secretário de Estado das Florestas(SEF) Eng. Fernandino Vieira da Costa, S.Hut, Reprezenta Governu Timor-Leste ba aprovasaun Rezerva Biosfera primeiru nian iha Sesaun ba dala 38° Konsellu Koordenasaun Internasionál ba Programa Ema and Biosfera (MAB), UNESCO, Iha Sentru Konvensaun Itaipu Róga, Rezerva Biosfera Itaipu. Hernandarias, Repúblika Paraguay, 03-06 Juñu, 2026.
Diskursu ne’ebé maka hato’o hosi Sua Excelensia maka
“Obrigadu ba Prezidente Komisaun.
Antes ne’e, ha’u hakarak fó parabéns ba Ita-Boot liu husi elisaun nu’udar Prezidente ba Konsellu MAB nian. Ha’u mós hakarak hato ha’u-nia agradesimentu kle’an ba Governu Paraguai nian ba ninia hospitalidade jenirozu tanba sai uma na’in ba eventu importante ida ne’e.
Excelências
•Diretór Divizaun ba Siénsia Ekolójika no Rai nian, no Sekretáriu ba Programa Man and the Biosphere (MAB), Dr. António de Sousa Abreu
•Delegadu Honorável sira iha reuniaun ICC MAB nian,
•Parseiru Internasionál sira hotu,
Senhoras no Senhores
Lori Governu no Povu Timor-Leste nia naran, ho onra boot no orgullu ami partisipa iha serimónia istóriku ida ne’e, ne’ebé marka rekoñesimentu internasionál ba Parque Nasionál Nino Konis Santana nu’udar Rezerva Biosfera iha UNESCO. Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu no apresiasaun kle’an ba Komité Konsultativu Internasionál ba Rezerva Biosfera (IACBR) no Konsellu Koordenadór Internasionál (ICC) ba dala-38 ba Programa Ema no Natureza (MAB) UNESCO nian ba dizignasaun ba ita-nia Parque Nasionál Nino Konis Santana, nu’udar Rezerva Biosfera primeiru iha Timor-Leste, no parte ida husi Rede Mundiál Rezerva Biosfera nian.
Deklarasaun ne’e la’ós de’it símbolu ida husi prestíjiu internasionál, maibé mós prova ida husi Timor-Leste nia kompromisu metin atu proteje biodiversidade, jestaun rekursu naturál sira ho sustentável, no promove dezenvolvimentu ne’ebé harmónia, natureza ho komunidade lokál sira-nia moris. Parque Nasionál Nino Konis Santana hamriik nu’udar área konservasaun ida ne’ebé iha valor ekolójiku, kulturál, no sientífiku ne’ebé esepsionál, inklui ekossistema tasi no rai-maran, inklui ai-laran ne’ebé riku.
Excelência,
Timor-Leste fiar katak konservasaun labele haketak husi povu nia moris. Paradigma dezenvolvimentu sustentável ne’ebé promove hosi UNESCO liu hosi Programa Ema no Natureza fornese modelu esensiál ida ba nasaun sira iha mundu tomak. Envolvimentu ativu hosi komunidade lokál sira, iha jestaun rekursu naturál mak pilár ba sustentabilidade ba tempu naruk. Koñesimentu tradisionál no eransa kulturál tenke sai nafatin parte integrál ba prátika konservasaun moderna nian.
Senhoras no Senhores,
Rekoñesimentu ida ne’e mós loke oportunidade boot ba kooperasaun internasionál iha peskiza sientífika, turizmu ekolójiku sustentável, konservasaun biodiversidade, no adaptasaun ba mudansa klimátika. Timor-Leste iha determinasaun atu hametin nia parseria ho UNESCO no komunidade globál atu garante katak patrimóniu naturál ne’e sei dura ba jerasaun sira tuir mai.
Molok atu konklui, ha’u hakarak hato’u ha’u-nia agradesimentu kle’an ba UNESCO no ba parseru sira hotu ne’ebé fo suporta Timor-Leste durante prosesu ne’e. Hamutuk, ita sei salva ita-nia planeta hodi hametin relasaun entre ema no natureza. Tuir mensajen husi Ami nia Primeiru-Ministru, “Sua Exelénsia Kay Rala Xanana Gusmão, katak Timor-Leste mós hadomi natureza”. No ikus liu, mai ita hari’i futuru ida ne’ebé matak, reziliente, no sustentável ba mundu tomak.
Viva Timor-Leste!
Viva UNESCO!
Viva Kooperasaun Internasionál!
Obrigadu!