Vizaun & Misaun

Esplora Vizaun, Misaun no objetivu sira husi ami nia instituisaun iha kraik.

Vizaun

I. INTRODUSAUN

               Florestal hanesan parte ida husi planu dezenvolvimentu nasional iha mandatu IX Guvernu konstitusional ne’ebe hahu mandatu iha loron 01 Jullu 2023. Florestal espesialmente inklui iha objetivu global ba Republika Demokratika Timor Leste ne’ebe iha ligasaun ho kontribuisaun ba ekonomia avansadu no sosial, kona ba estabilidade enviromentu no konservasaun, mellora no utilizasaun sustentabilidade rekursu naturais.

               Florestal fo kontribuisaun ne’ebe signifikante ba atinji misaun Guvernu atu “ ajuda hasa’e rendimentu ekonomia Timor Leste ho sustentavel iha tempu agora no futuru oin mai” nomos sei ajuda komunidade area rural sira ba hamenus risku kona ba menus aihan no pobreza; garante ekosistema ne’ebe seguru no antisipa mudansa klimatika ne’ebe kausa husi asaun humanu ba destroisaun ailaran tuan no nia funsaun sira, garante kuadru politika no regulamentu nebe apoiu agricultura alimentar, peskas no florestas, garante fornesimentu aihan nebe sustentavel, preserva no hasa’e baze rekursu naturais no produs kunhesimentu kona ba aihan no agricultura, pekuaria, peskas no Florestas.

               Atividade S.E Secretario Estado Florestas  bazeia ba programa IX Guvernu konstitusional ne’ebe estabelese iha fulan 01 Jullu 2023 no politika Secretario de Estado das Florestas ne’ebe ho intensaun atu dezenvolve florestas ho sustentavel hodi apoiu rendimentu ekonomia Timor – Leste iha tempu agora no futuru oin mai. Programa dezenvolvimentu Florestas sei guia planu estratejiku dezenvlvimentu florestas ida ne’e. Planu estratejiku Secretario de Estado das Floresta ba dezenvolvimentu florestal ho vizaun longu prazu bazeia ba PEDN 2011 – 2030 ( tinan 20) no kurtu prazu 2023 – 2028( tinan 5).

Atividade sira ne’e  iha ligasaun ho programa Florestal Secretario de Estado das Florestal ba mandatu tinan 5, 2023 – 2028 bazeia ba 14 programas florestal nebe aprovadu iha Parlamentu Nasional iha fulan Jullu 2023.

Aliña ho kuadru estratejiku Secretario de Estado das Florestas 2023 – 2028, atividade Secretario de Estado das Florestas define estratejia principal 3 (tolu) ba atinji abjetivu sira mak hanesan:

1. Hala’o papel mandatu Secretário de Estado das Florestas nudar orgaun guvernu ne’ebe taumatan ba

  dezenvolvimentu florestal iha Timor – Leste iha kestaun politika no tekniku entre sidadaun no

  Governo, fontes informasaun global no fornesedor akonselamentu politika no asistensia teknika;

2. Mantein prioridade ne’ebe klaru;

3. Dezenvolve parseira ho nasaun seluk.

Alem de ida ne’e, atividade Secretario de Estado das Florestas ho objetivu atu dezenvolve kapasidade Secretario de Estado das Florestas ba fo solusaun problema ambiental sira, dezafiu ekonomia no sosial jestaun florestal sustentavel no fornese ligasaun no fertilizasaun cruzada ho disiplina siensia sira seluk ne’ebe relevante.

II. Vizaun, Misaun NO Objetivu

A. Vizaun

               Sustentabilidade Rekursus Florestais ba moris diak povu no nasaun ba apoiu realizasaun Timor Leste ida nebe avansadu, soberana no independente.

 

Misaun

B. Misaun

1. Kria floresta ida ne’ebe sustentavel hodi fo matak malirin ba povu Timor Leste;

2. Hasae podusaun industria ai iha Timor leste;

3. Optimiza benefisiu ekonomiku rekursu Florestais ida ne’ebe justu no sustentavel;

4. Realiza Empoderamentu Komunidade no asesu hodi manaje florestal ho forma ida ne’ebe justu no  

    equal;

5. Dezenvolve Eko - Turismu, Jardim Botaniku no Parke Nasional sira hodi hasa'e valor ekonomiku iha

    Timor Leste;  

                                                           

Objetivu

C. Objetivu                                                      

1. Hasa'e kualidade floresta no resiliensia ba antisipa mudansa klimatika ( climate Change).

2. Hasa'e utilizasaun potensia ekonomia husi rekursu florestal.

3. Hasa'e valor ekonomiku liu husi dezenvolve Eko-Turismu, Jardim Botaniku no Parke Nasional

   sira.   

4. Hasa'e asesu jestaun florestal ba komunidade ho forma justu no equal hodi mantein existensia no

    sustentabilidade funsaun floresta.