Área Protejidu no Parque Nasional

Área Protejidu no Parque Nasional sira iha Timor-Leste bele hare iha kraik.

Parke Nasional Nino Konis Santana

📍 Lokaliasaun: Lautem

🌿 Area: 131296,00 km²

Parque Nasional

Timor-Leste nia área protejida dahuluk no boot liu , ne’ebé inklui ponta lorosa’e tomak husi ilha nian no mos haleu ho bee tasi ne’ebé hola parte husi Coral do Triângulo(, sentru mundial ba biodiversidade mariña. Área boot ida-ne’e inklui mos Ilha Jaco no Lagoa Ira Lalaro, ne’ebé hamutuk lori recife tasi sira, ai-laran nakonu, no suku sira ho valor kultura boot iha paisajen ida ne’ebé espetakular. Naran Parque Nasional ida-ne’e, fó hodi, fo honra ba komandante luta ba independénsia lokal, Nino Konis Santana. Parque ida-ne’e la’ós deit patrimóniu natureza, maibé mos patrimóniu kultura ida ne’ebé importante ba Timor-Leste.

Vizitante sira sei hasoru foho-foho ne’ebé kobre ho ai-laran matak. no ai-funan orquídeas(angrek), samambaia (pakis/ramos), ai-Hali, ai-Rosa no ai-figueira, hamutuk ho liu espesie 200 husi manu raru no endémiku sira, iha mós rusa Timor no kuskus malirin. Iha área tasi liur, tartaruga tasi, raia manta, tubarão baleia, golfinhu, dugong no karak boot sira moris buras iha tasi kle’an no iha fatin duut -tasi (seagrass) sira. Sistema koral ne’ebé hamutuk ho area nee mos iha diversidade ikan koral ne’ebé extraordináriu no liu husi spesie koral 367, ne’ebé halo fatin nee sai hanesan ekosistema tasi ida ne’ebé riku liu iha mundu.

Alén de ninia valor ekolójiku, parque ida-ne’e mós iha importánsia kulturál ne’ebé boot tebes. Iha ne’ebá, iha fatin sagradu sira, ritual tradisionál lokal sira no Uma Lulik sira integra hamutuk ho paisajen natureza nian. To’o fulan Juñu 2026, parque ida-ne’e rekoñesidu ona husi UNESCO hanesan Reserva da Biosfera Nino Konis Santana (Nino Konis Santana Biosphere Reserve). Reserva, ne’ebé kobre besik 300.000 hektare husi área parque nasionál, zona protesaun no área tranzisaun sira. Ida-ne’e sai hanesan etapa importante ida ne’ebé hasa’e importánsia área ne’e iha nivel globál no hametin liután esforsu konservasaun no dezenvolvimentu turizmu sustentável.