Diskursu SEF Iha Worshop Ba Analiza Diagnostiku Transfronteira Timor-Leste Ho Indonesia

Published on: 20 Abr 2026

Diskursu SEF Iha Worshop Ba Analiza Diagnostiku Transfronteira Timor-Leste Ho Indonesia

Díli, 12 Fevereiru 2026| Sua Excêlencia Secretário de Estado das Florestas (SEF) Eng. Fernandino Vieira da Costa, S.Hut, Reprezenta S.E. Ministro da Agricultura,Pecuária, Pesca  e Floresta(MAPPF) Eng. Marcos da Cruz,  iha okaziaun Inception Workshop ba Analiza Diagnostiku Transfronteira, ne'ebé Organiza husi Concervação Internacionál (CI-TL), Quinta-feira ne'e iha Salaun Hotel Timor.

Exelénsia sira,

Distintu Reprezentante sira husi Governu Indonézia no Universidade UNDANA Kupang,

Estimadu Parseiru sira husi Konservasaun Internasional, Autoridade Municipal sira, LíderKomunitáriu sira, Señora no Señor sira,

Hau nia Bom dia, Salam sejahtera;

Ho onra boot no sentidu klean ba objetivu husi eventu ohin loron ne'e, hau hakarak permanese iha ne'e hodi fo hau nia hanoin ba ita ita bot sira hotu. Workshop Insesaun ida ne'e pivotal tebes ba Análize Diagnóstiku Transfronteirisiu ba ita-nia bacia hidrografika sira liliu ba Talau-Loes no Mota Masin ne'ebé vital tebes.

Bee maka ita-nia nasaun sira nia moris. Nia fó han ita-nia ai-horis sira, sustenta ita-nia animal sira, fornese habitat ba ita-nia peska sira, no sai hanesan fundasaun ba ai-laran sira ne'ebé proteje ita-nia biodiversidade no klima. Mota sira ne'ebé suli liu fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia iha rejiaun Belu no Malaka la'ós de'it liña iha mapa; sira maka artéria moris nian, ekonomia nian, no kultura nian ba ita-nia komunidade sira.

Tanba ne'e maka workshop ohin loron, nudar etapa dahuluk ida importante los. Analize Diagnóstiku Transfronteirisu, ka TDA, ne'ebé sei hala'o husi Peritus sira husi ita nia parseiru akadémiku respeitadu, Universidade UNDANA Kupang. Ida ne'e, reprezenta pasu dahuluk esensiál iha viajen jestaun kooperativa nian basia hidrgrafika transfronteira nian. TDA la'ós de'it relatóriu ida maibe ida-ne'e fo marka evidensia sientífika no sosioekonomika fundamentál ne'ebé ita presiza. Ida-ne'e sei halo diagnóstiku ba kauza prinsipal sira husi dezafiu ambientál sira iha ita-nia bacias hidrograficas ne'ebé ita fahe, hodi fornese mai ita baze no faktu komún ida ne'ebé ita bele harii vizaun konjunta ba oin.

Excelencia sira,

Dadus ida-ne'e sei sai indispensavel ba planeamentu no implementasaun intervensaun sira iha futuru ne'ebé maka efetivu, ekuitativu, no sustentável. lda-ne'e sei orienta ita atu kria Programa Asaun Estratéjiku ida, mapiamentu ba ita nia asaun ne'ebe konkretu liu ba protesaun basia hidrgrafika, ekosistema asosiadu ho Sistema hidrolojia basia transfronte ira ida ne'e, hasa'e seguransa bee nian, hadi'a produtividade agrikola, no apoia meius subsisténsia ba ema hotu ne'ebé depende ba rekursu bee husi basia transfronteira ida ne'e.

Ha'u hakarak habelar ha'u-nia Ministériu nia kompromisu tomak ba prosesu ida-ne'e. Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta prontu atu fornese ami nia hanoin tékniku sira, hodi fasilita envolvimentu ho ami nia komunidade agrikultór no floresta sira, no atu integra deskobrimentu sira husi TDA ida-ne'e iha ami nia polítika no programa nasionál sira.

Aleinde ne'e, ha'u rekoñese no elojia papél vital husi Konservasaun Internasionál nu'udar Ajénsia Implementadór. Ita-boot nia matenek iha ligasaun siénsia konservasaun nian ho asaun iha terrenu, no Ita-boot nia kompromisu atu fasilita parseria, maka xave atu asegura katak projetu ida-ne'e fó impaktu tanjível no pozitivu ba natureza no ema.

Ba ami nia kolega no belun sira husi Indonézia, no partikularmente ekipa peritus husi UNDANA Kupang: ita-boot sira-nia matenek no komprensaun besik kona-ba paizajen rejionál nian folin-laek. Ami hein ba parseria ida ne'ebé harii iha troka koñesimentu, respeitu, no dedikasaun fahe ba futuru sustentável ami nia rejiaun nian.

Ba partisipante hotu-hotu iha ne'e, ofisiál governu nian, peritu tékniku sira, reprezentante komunidade nian, ita-boot nia envolvimentu ativu maka krusiál. Ha'u husu ba ita-boot atu fahe ita-boot nia koñesimentu, ita-boot nia perspetiva sira, no ita-boot nia preokupasaun sira ho nakloke. TDA nia forsa sei depende ba rikusoin informasaun ne'ebé ita-boot fornese.

Mai ita uza workshop ida-ne'e atu harii fundasaun ida ne'ebé metin ba konfiansa no kolaborasaun. Mai ita asegura katak bacias hidrograficas Talau-Loes no Mota Masin sai símbolu ne'ebé dura la'ós ba divizaun, maibé ba ita-nia kompromisu hodi hameti, reziliénsia, no prosperidade ba jerasaun sira tuir mai.

#Media G-SEF