Liquiça, 06 Fevereiru 2026| Sua Excêlencia Secretário de Estado das Florestas (SEF) Eng. Fernandino Vieira da Costa, S.Hut, Hamutuk ho S.E. Secretário de Estado Pescas(SEP) Sr. Domingos da Conceição dos Santos,hala'o Lansamentu Fahe Ai-oan ba Autoridade Lokál no Komunidade sira hamutuk 5.700 pes no Simbolikamente Kuda Ai-oan ba bee matan sira, iha Sentru Viveirus Giorana, Aldeia Lisalara, Postu Adm. Maubara, Munisípiu Liquiça.
Objetivu husi Lansamentu fahe ai-oan no kuda ai-oan ne'e atu hamentin protesaun no konservasaun Floresta no Ambiente. Hasa'e konsiensia komunidade nian konaba importansia kuda ai-oan. Suporta esforsu Governu nian iha jestaun sustentavel husi área protejida. Apoiu hasa'e kresimentu ekonómia komunidade liu husi kuda ai-oan, kuda nu'u, kulu, bua, sabraka no seluk tan.
Iha intervensaun Sua Excêlencia Secretário de Estado das Florestas informa, Lansamentu fahe ai-oan no kuda ai-oan ne'e politika Governu nian oinsa atu eduka no hasa’e konsiensia ita nia komunidade sira nia hanoin atu bele halo konservasaun ba rai no be matan sira, nune'e mós bele hetan benefisiu ekonómiku husi ai-oan ne’ebé sira kuda no hodi bele halo pratika agrikultura ida ne’ebé sustentavel iha ita nia rai.
"Iha IX Governu Konstitusionál, Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta liu husi Sekretáriu de Estadu Floresta iha programa ida konaba produsaun ai-oan tokon ida kada tinan ho espesies ai-oan hamutuk 35 ho tipu Ai-Konservasaun, Ai-Komersial, Ai-Industria , Ai-urbana no Ai-fuan ka Ai-oan ba Agrofloresta.
Entre Ai-oan sira ne'e produs iha viveirus permanente hanesan, Sentru Viveirus Maubara, Sentru Viveirus Betano, Centro Viveirus Raitahu, Sentro Viveirus Pato Lospalos no ita produs ai-oan iha Viveirus Komunitaria (9)iha Munisípiu sira ne’ebé la iha Sentru Viveirus" dehan S.E.SEF.
Sua Excêlencia SEF, hateten Ai sira ne’e iha benefisiu bo’ot ba ita nia moris hanesan ai-konservasaun atu konserva rai nune'e rai labele monu no bele kuda iha be’e matan sira, hanesan ai-fuan kulu no ai sira seluk sei fo benefisiu ba ita ai sira ne’e balun iha mediu praju no kurtu praju, ita bele faan nia fuan. Ai-oan sira ne’e mak sei absolve be’e hodi be’e tun ba rai okos hodi hamosu be matan foun hodi labele hamosu inundasaun ka fo risku ba ita.
"Hanesan ohin ai-oan sira ne’ebé ita ofisialija ba kuda iha be’e matan ne’e parte ida ne’ebé ita atu konserva be’e matan ne’e hodi labele maran, no ohin ita hare be’e matan ne’e la maran maske bailoron naruk tamba iha foho leten ne’e ai sei metin kuandu ai sira ne’e maka ema tesi hotu hodi halo to’os iha leten maka bee matan ne’e sei lakon, tanba ne'e tenke kuidadu no labele tesi arbiru ai-sira ne'ebé moris iha foho lolon sira" hateten S.E.SEF.
Aleñde ne'e mós Sua Excêlencia SEF, husu ba komunidade sira ne’ebé hela besik iha foho lolon sira ne’e favor ida hapara ona imi nia atitude tesi ai no halo to’os muda ba mai ne’e, aprende kuda ai, labele husu ba governu saida maka governu fo ba ita maibe husu ba ita nia an saida mak ita halo ona ba nasaun.
"Komunidade Maubara oan tomak labele tesi ai labele lere to'os iha foho lolon sira liu-liu iha dalan protokolu husi Maubara to’o loes atu nune'e rai labele monu hodi estraga ita nia infraestrutura sira hanesan estrada ne’ebé Governu gasta osan bo’ot hodi hadia maibe liu husi ita nia atitude tesi ai no lere foho lolon sira ne’e sei hamosu degradasaun fo risku ba rai monu" dehan S.E.SEF.
Sua Excêlencia SEF,hateten ita iha potensialidade turistiku hahú husi Lagoa Maubara to’o Loes, tanba ne'e husu ba komunidade sira hotu para ona tesi ai mai ita kuda ai hodi hamatak ita nia rai no konserva rai no be’e hodi ba futuru hadia ita nia dezenvolvimentu lao ho diak bele fó sustentavel, mai ita kria kondisaun ba floresta atu nune'e ita nia Floresta Natural ne’ebé iha bele dada turista sira nia atensaun hodi mai vizita ita nia rai.
Enkuantu, totál ai-oan ne'ebé produs iha Viveirus Komunitaria ne'ebé lansa dadauk ne'e hamutuk 5.700 pes ho nia espesies hamutuk 6, ai-oan tanjarina, derok masin, nu'u, kulu, bua no apoiu ai-oan balun husi Viveirus Permanente Maubara, hamutuk 200 Pes, totál ai-oan hamutuk 5.900 pes, entre ai-oan sira ne'e Komunidade hamutuk ho Autoridade Lokál sira sei kontinua kuda ba iha bee matan sira ne'ebé sira identifika iha, Postu Adm. Maubara, Munisípiu Likiquiça.
#Media SEF